APSTRAKT: Tema ovog rada je interdisciplinarni pokušaj izgradnje naučnog, matematičkog modela, kojim se može pratiti dinamika populacije između dva popisa stanovništva. Formiranje tog modela proisteklo je iz težnje ka optimizovanju istoriografske metodologije i ispitivanja mogućnosti primene matematičkih modela u društvenim naukama. Matematički model koji omogućuje praćenje promene broja stanovnika između dva popisa izgrađen je na podacima iz Statističkog godišnjaka Zavoda za statistiku tokom hladnoratovskog perioda, na primeru jugoslovenskog stanovništva. U prvom delu rada obrazlažu se razlozi za izgradnju takvog naučnog modela, dok se u drugom delu rada može pratiti proces njegovog formiranja i dobijeni rezultati. Dobijeni model istoriografiji potencijalno omogućuje projekcije brojeva stanovništva za razdoblja i prostore za koje statistički podaci ne postoje, dok, sa druge strane, matematici i fizici donosi mogućnost razvoja modela na podacima na kojima ih do sada te nauke nisu izgrađivale, niti primenjivale.

KLjUČNE REČI: metodologija, model, istoriografija, beogradska morfološka škola, demografski ožiljci

REZIME: Tema ovog rada je interdisciplinarni pokušaj izgradnje naučnog, matematičkog modela koji može da prati dinamiku stanovništva između dva popisa. Formiranje ovog modela proizašlo je iz težnje da se optimizuje istoriografska metodologija i ispitaju mogućnosti primene matematičkih modela u društvenim naukama. Matematički model koji omogućava praćenje promena u broju stanovnika između dva popisa izgrađen je na osnovu podataka iz Statističkog godišnjaka Statističkog zavoda u periodu Hladnog rata, na primeru stanovništva Jugoslavije. Prvi deo rada objašnjava razloge za izgradnju ovakvog naučnog modela, dok drugi deo prati proces njegovog formiranja i dobijene rezultate. Dobijeni model potencijalno omogućava istoriografiji da projektuje broj stanovnika za periode i područja za koja statistički podaci ne postoje, dok, s druge strane, matematici i fizici donosi mogućnost razvoja modela zasnovanih na podacima koje ove nauke ranije nisu koristile ili primenjivale.

 

Nazad