• tokoviistorije@gmail.com
  • tokovi.istorije@inis.bg.ac.rs
  • +381 11 339 89 41
  • Ћирилица
  • Latinica
  • English
  • Naslovna
  • O nama
  • Uputstvo za autore
  • Najnoviji broj
  • Arhiva
  • Kontakt
  • Ciljevi i delokrug
  • Etički principi
  • tokoviistorije@gmail.com
  • tokovi.istorije@inis.bg.ac.rs
  • +381 11 339 89 41
  • Ћирилица
  • Latinica
  • English
  • Naslovna
  • O nama
  • Uputstvo za autore
  • Najnoviji broj
  • Arhiva
  • Kontakt
  • Ciljevi i delokrug
  • Etički principi

Apstrakt: Polovicom 1965. u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji pokrenuta je gospodarska reforma, čija je provedba, između ostalog, trebala omogućiti njezino intenzivnije uključivanje u svjetsku ekonomiju. Radi što uspješnijeg nastupa jugoslavenskih poduzeća na međunarodnom tržištu i ostvarenja većeg broja inozemnih poslovnih kontakata, u SFRJ je neposredno prije početka praktične primjene reforme inicirana gospodarsko-diplomatska strategija, koja je rezultirala brojnim sudjelovanjima na svjetskim gospodarskim sajmovima. U članku napisanom na temelju neobjavljenog arhivskog gradiva i relevantne historiografske literature analizira se sudjelovanje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije na međunarodnim sajmovima u Budimpešti, Goteborgu, Hannoveru, Kampali, Leipzigu, Milanu, Parizu i Utrechtu.

 

Ključne riječi: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, 1965, gospodarska reforma, međunarodni sajmovi

 

Rezime

Značajnijom uključenošću Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u svjetsku trgovinu stvorili bi se uvjeti da tržište, odnosno zakon ponude i potražnje određuju cijenu proizvoda i usluga. Komunistička se Jugoslavija početkom 1960-ih mučila s vanjskotrgovinskim neuravnoteženostima. Ti su ekonomski problemi imali veliki utjecaj na unutarnju političko-društvenu situaciju. Zato je u 1965. pokrenuta najcjelovitija gospodarska reforma, čija je provedba trebala rezultirati neutralizacijom mikroekonomskih problema i većim uključivanjem SFRJ u međunarodnu razmjenu dobara i usluga. Da bi smanjila uvoz i povećala izvoz, provedena je devalvacija dinara i smanjenje carinske zaštite. U vanjskotrgovinskim odnosima s drugim zemljama SFRJ je, uglavnom, imala deficit. Uzrok tome bio je što je jugoslavenski izvoz većinom bio orijentiran na sirovine i poljoprivredne proizvode, dok se uvoz odnosio na nabavu industrijske opreme. Reformom se želio postići veći stupanj udjela industrijske robe u ukupnoj strukturi izvoza. Te su želje korespondirale s gospodarsko-diplomatskom inicijativom koja je pokrenuta početkom 1965. godine. U svrhu promocije jugoslavenskih proizvođača, izvoznika i turizma, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija je tijekom 1965. sudjelovala na brojnim međunarodnim sajmovima. Uz uspješnu prezentaciju konkurentnosti proizvoda i usluga, sudjelovanje na sajmovima trebalo je omogućiti uspostavu odnosa s poslovnim krugovima u zemljama diljem svijeta.

Nazad

© 2016 Institut za noviju istoriju Srbije

  • tokoviistorije@gmail.com
  • 011 339 89 41