Apstrakt: U radu se na osnovu jugoslovenskih izvora, relevantne literature i štampe analiziraju jugoslovensko-albanski ekonomski odnosi 1918–1941. sa naročitim akcentom na pogranični promet ovih dveju zemalja i dvovlasnička imanja. Uređivanje ovih pitanja bilo je usko vezano sa sklapanjem jugoslovensko- albanskog trgovinskog ugovora 1926. i njegovim ratifikovanjem 1929. Ipak, sporazum o pograničnom prometu, kao deo navedenog ugovora, bio je nekoliko godina predmet rešavanja od strane jugoslovensko-albanske delegacije, da bi konačno bio potpisan u martu 1934, a početkom februara 1935. stupio na snagu. Višegodišnji napori da se ostvari saradnja jugoslovenske i albanske države prekinuti su italijanskom okupacijom Albanije 1939, ali je sporazum o pograničnom prometu ostao da važi kao „privremeni”.
Ključne reči: Albanija, ekonomija, Italija, dvovlasnička imanja, jugoslovensko- albanski odnosi, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, pogranični promet
Rezime
Jugoslovenska i albanska država imale su dva vida trgovine, onu koja je išla pomorskim putem i onu pograničnu duž suvozemne granice. Trgovinski ugovor ovih dveju država bio je potpisan 1926, ali je zbog političke situacije stupio na snagu tek 1929, pa je bilo neophodno da se što pre otklone poteškoće trgovine sa Albanijom, a naročito pograničnog prometa. Režim u pograničnoj zoni trebalo je da bude vezan za što manje formalnosti, da bi jugoslovenska pogranična mesta postala trgovački centri za stanovništvo Albanije. Bila je određena jugoslovensko-albanska delegacija, koja je utvrdila da su postojale sporne tačke u rešavanju pitanja o pograničnom prometu. Takođe, pitanje dvovlasnika i njihovih imanja trebalo je što pre rešavati jer su albanske vlasti pravile smetnje jugoslovenskim dvovlasnicima. U martu 1934. bio je potpisan u Ministarstvu inostranih poslova Kraljevine Jugoslavije Sporazum o albansko-jugoslovenskom pograničnom prometu. Tim su se uređivale pojedinosti prelaska stanovnika albanske pogranične zone radi prodaje njihovih proizvoda na tržištima jugoslovenske zone, tj. 15 km od granične linije i radi kupovine stvari koje su im bile potrebne. Takođe, uređeno je i pitanje iskorišćavanja dvovlasničkih imanja 15 km od granične linije. Dopunski sporazum uz Prilog B (Pogranični promet u pogledu Skadarskog tržišta) od 5. maja 1934. i Protokol o primeni ovog sporazuma od 8. maja 1934. detaljno su regulisali pogranični promet za Skadarsku zonu. Konačno, 7. februara 1935. je Protokol stupio na snagu i bio je otvoren pogranični promet Jugoslavije i Albanije. Pogranični promet je išao pre svega u jugoslovensku korist. Nakon okupacije Albanije od strane Italije, albanska država više nije kontrolisala svoje granice. Jugoslovensko-albanski ugovori su prestali da važe nakon 7. aprila 1939, a jedino je Sporazum o pograničnom prometu ostao kao „privremeni”.