Apstrakt: U radu se analiziraju osnivanje, zadaci i rad narodnih okružnih sudova u Hrvatskoj u neposrednom poraću. Njihovo djelovanje sagledava se u kontekstu okolnosti, ponajprije u vremenu organiziranja pravno-normativnog okvira nove države. Kroz rad ovih sudova ogleda se važnost pravnog sustava, zakonitosti i legaliteta poretka koji je bio u nastajanju. Narodni okružni sudovi u svom radu bili su upućeni i na ostale organe vlasti, ponajprije javne tužitelje i OZN-u, pa se kroz analizu njihovog rada može sagledati i djelovanje srodnih institucija u poslijeratnoj Hrvatskoj.

Ključne reči: sudovi, organizacija, rad, Hrvatska, Jugoslavija, 1945.

Rezime

Organizacija pravosuđa bila je od iznimne važnosti pri uspostavi novog poretka u Hrvatskoj 1945. godine. Paralelno s organiziranjem sudova formirao se i zakonodavni okvir. Poslijeratno narodno sudstvo borilo se s nedostatkom kvalificiranog kadra, što je rezultiralo neutemeljenim presudama. Po pitanju kaznenih predmeta, okružni sudovi u Hrvatskoj najveći naglasak su stavili na pitanje konfiskacije, te na primjenu zakona o nedopuštenoj špekulaciji i privrednoj sabotaži. Kroz ove presude prvenstveno se utvrđivala politička utemeljenost optužnica, a nakon toga kazneni element djela. Kroz konfiskacije osiguravala se značajna imovina za državni sektor. Od rujna, fokus se stavljana primjenu zakona o biračkim spiskovima, pošto kreće kampanja za izbore za Ustavotvornu skupštinu. Pred kraj godine, po Zakonu o krivičnim djelima protiv naroda i države, svi predmeti vojnih sudova i okružnih odjeljenja OZN-e prešli su u nadležnost redovnih sudova. Kroz rad narodnih sudova jasno se očituje diskontinuitet u postavljanju zadataka državnopravne izgradnje u Hrvatskoj1945. Pri tome je podržavan koncept političke svijesti i revolucionarne legitimnosti, što je značilo da se zakon nije morao primjenjivati formalno.