Husnija KAMBEROVIĆ
Sarajevska magla i teslićko-banjalučka „vedrina“:
nenaučni stavovi u tekstu Dragiše D. Vasića o „bošnjačkom istorijskom narativu“
Apstrakt: U radu se osporavaju tvrdnje Dragiše D. Vasića u vezi sa stanjem historiografije u Sarajevu, te pokazuje koliko je Vasićev članak politikantski i bez naučnih kvaliteta. Na primjerima preimenovanja ulica u Sarajevu, „Bosanske doline piramida“, politike nastave historije u Sarajevu i festivala History Fest, autor pokazuje da Vasić ne donosi ništa novo, da ponavlja stare i poznate teze koje nemaju za cilj otvaranje naučnih diskusija nego sijanje mržnje. Autor tvrdi da se Vasić ne bavi ulogom historiografije u pojavama o kojima piše, nego prenosi stavove političkih elita, te je zbog toga Vasićev pristup historiografiji selektivan, nacionalistički obojen, sadrži politička etiketiranja i u skladu sa time posve nenaučan.
Ključne riječi: historiografija u Bosni i Hercegovini, politizacije historije, nacionalizam.
Rezime
U članku o „bošnjačkom istorijskom narativu“ Dragiša D. Vasić tvrdi kako je savremena bošnjačka historiografija ispolitizirana, i to argumentira navodeći četiti primjera: promjene naziva ulica u Sarajevu, odnos prema „Bosanskoj dolini piramida“, pojedini primjeri viktimizacije sadržane u udžbenicima historije u Kantonu Sarajevo, te festival historije History Fest. Vasićeva polazna pozicija je kriva, jer bošnjačka historiografija, kao metodološki i tematski koncept, ne postoji, a znatan dio naučnika u Sarajevu, neovisno o svojoj nacionalnoj pripadnosti, nije podržavao upotrebu historiografije u političke svrhe i kritizirao je odnos političke elite prema nazivima nekih ulica i škola u Sarajevu, posebno škole u Dobroševićima nazvane po Mustafi Busuladžiću. Također, značajan dio akademske zajednice u Bosni i Hercegovini i Sarajevu nije podržao ni ideju o „Bosanskoj dolini piramida“, pa su neutemeljene Vasićeve tvrdnje da je to „bošnjački istorijski narativ“.
Udžbenici historije, ne samo u Sarajevu, nisu najbolji, ali je Vasićev pristup toj analizi selektivan, površan, etnocentričan i nenaučan. Njegove ocjene o tome da Sarajevo nije bilo „opkoljeno“ tokom rata 1992–1995. nego „podijeljeno“, te da se u Srebrenici nije desio genocid nego „masovni zločin“ pokazuju da je njegov pristup historiografiji politikantski. Iako u udžbenicima koji su u upotrebi u Kantonu Sarajevo ima mitologizacije, tvrdnje da je Sarajevo 1992–1995. bilo opkoljeno, te da se u Srebrenici 1995. desio zločin genocida su činjenice koje je utvrdio Međunarodni sud u Hagu.
History Fest 2019, o kojem Vasić piše tvrdeći da je to „politička provokacija“, jeste manifestacija koja okuplja historičare iz čitavog svijeta, nije politički motiviran i održava se u raznim gradovima Bosne i Hercegovine s ciljem širenja naučnog dijaloga uz čuvanje visokih naučnih kriterija. Učesnici ne predstavljaju nikakve „nacionalne reprezentacije“, pa je odustajanje historičara iz Banje Luke, koji su, inače, bili aktivni u History Festu 2017. i 2018, da učestvuju u panelu u okviru History Festa održanom u tom gradu 2019. nerazumljivo, a optužbe koje su nakon toga uslijedile na račun History Festa od dijela historičara iz Banje Luke, a koje sada ponavlja Dragiša D. Vasić, izraz su njihove politizacije historije, a ne politizacije od strane organizatora History Festa.