Siniša LAJNERT
Hrvatski državni arhiv, Zagreb
slajnert@arhiv.hr
Zoran BUNDALO
Visoka železnička škola strukovnih studija, Beograd
cheminot@eunet.rs
Uloga dioničarskog društva rumsko-vrdničke lokalne željeznice u izgradnji
i eksploataciji pruge Ruma–Vrdnik i rudnika u Vrdniku
Apstrakt: U radu autori prikazuju ulogu Dioničarskog društva rumsko-vrdničke lokalne željeznice u izgradnji i eksploataciji pruge Ruma–Vrdnik te rudnika u Vrdniku. Dioničarsko društvo osnovano je 1889. u Zagrebu. Pruga Ruma–Vrdnik otvorena je za promet 4. srpnja 1889. Izgrađena je za potrebe eksploatacije rudnika u Vrdniku. I rudnik i pruga bili su u vlasništvu obitelji Pongratz. Nakon prodaje pruge i rudnika državi, godine 1907, prestao je razlog postojanja željezničkog dioničkog društva te je ono ušlo u proces likvidacije. Nakon prestanka s radom rudnika mrkog ugljena u Vrdniku, sedamdesetih godina 20. stoljeća obustavljen je cjelokupan promet na pruzi Ruma–Vrdnik.
Ključne riječi: Dioničarsko društvo rumsko-vrdničke lokalne željeznice u Zagrebu, vicinalne/lokalne željeznice, rudnik u Vrdniku, obitelj Pongratz
Rezime
Ekspanzivan razvoj željezničke mreže na prostoru Kraljevine Hrvatske i Slavonije započeo je 13. lipnja 1880. donošenjem Zakona o željeznicama mjesnog interesa, koji je omogućio privatnom kapitalu izgradnju i eksploataciju željezničke mreže. Prije donošenja navedenog zakona, željeznička mreža Kraljevine Hrvatske i Slavonije bila je dosta siromašna, pa možemo zaključiti da je njegova implementacija odigrala presudnu ulogu u razvoju te mreže. Uzrok tome uspjehu leži u raznim olakšicama i pogodnostima, koje je navedeni zakon omogućio privatnicima koji su gradili i eksploatirali vicinalne željeznice. Prugu Ruma–Vrdnik sagradila je 1889. godine obitelj Pongratz za potrebe eksploatacije svoga rudnika u Vrdniku. U tu svrhu osnovali su Dioničarsko društvo rumsko-vrdničke lokalne željeznice. Društvo je za cijelo vrijeme svoga egzistiranja poslovalo s financijskim dobitkom. Nakon što je godine 1907. zagrebački veleposjednik Guido Pongratz prugu zajedno s rudnikom prodao državi, prestao je i razlog postojanja Dioničarskog društva rumsko-vrdničke lokalne željeznice. Društvo je krajem 1907. ušlo u proces likvidacije, koji je završio 11. srpnja 1908. Možemo zaključiti da je željeznička mreža Kraljevine Hrvatske i Slavonije najveći razvoj dostigla kada je država odlučila njenu izgradnju i eksploataciju prepustiti privatnom kapitalu, odnosno ekonomskom interesu (profitu). Na ekonomskim interesima, odnosno gospodarsko-prometnim potrebama krajeva kroz koji je prolazila izgrađena je i eksploatirana također i vicinalna željeznica Ruma–Vrdnik.