Tokovi istorije 1/2016

Dr Mile Bjelajac

Mentalne posledice Prvog svetskog rata na oficire i njihovo viđenje balkanskog prostora: između dva rata, u Drugom svetskom ratu i poratnom periodu

Apstrakt:

Autor u ovom preglednom članku pokušava da ukaže na višeslojno nasleđe Prvog svetskog rata i njegove posledice na mentalno zdravlje oficira u međuratnom periodu a naročito tokom Drugog svetskog rata na prostoru Balkana. Iskustva austrougarskih oficira na Istočnom i Južnom frontu 1914–1918. bez ikakve sumnje su uticala na mlađe i niže oficire na istom prostoru u ratnom periodu od 1941. Ratna iskustva i frustracije podsticali su propagandne stavove. Propagandisti nisu oklevali da demonizuju celokupnu protivničku populaciju. Stare rasističke i religiozne predrasude igrale su svoju ulogu, takođe. Jedna od država naslednica, Kraljevina Jugoslavija, obuhvatala je pobedničke oficire ali i one sa poražene strane (Srbi, Hrvati, Slovenci). Proces pomirenja nije dao očekivane rezultate iz više razloga. Međutim, neki bivši austrougarski oficiri su pristupili nemačkoj marionetskoj državi Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i čak su učestvovali u genocidu nad Srbima i Jevrejima. Austrijanci u nemačkoj armiji, Mađari ili bugarski oficiri poraženi u Prvom svetskom ratu pokazali su nemilosrdno ponašanje na okupiranim teritorijama. Slična zapažanja su već konstatovana u brojnim naučnim radovima.

Ključne reči:

ratni zločini, Balkan, Vermaht, austrougarski oficiri, NDH, Solunski front, Srbija, Toplički ustanak, Ravnogorski pokret

Nazad